No vrlo brzo se uvidjelo da luka Metkovi\u0107\u00a0 ne\u0107e zadovoljiti sve potrebe prijevoza te je\u00a0 godine 1936. donesena odluka o gradnji luke u Plo\u010dama (tada Aleksandrovo), a slijede\u0107e godine zapo\u010dela se je graditi \u017eeljezni\u010dka pruga od Metkovi\u0107a do Plo\u010da koja je zavr\u0161ena 1942. godine.<\/p>\n
Radovi na izgradnji nove luke\u00a0 su po\u010deli 1939. godine. Prvu obalu se gradilo u du\u017eini 300 metara, a trebala je omogu\u0107iti pristajanje dvaju najve\u0107ih prekooceanskih brodova. Po\u010detak drugog svjetskog rata 1941.\u00a0 usporio je, pa i zaustavio radove. Nakon \u0161to su radove zapo\u010dele njema\u010dke organizacije prvenstveno vo\u0111eni planom prijevoza boksita iz zale\u0111a luke, Talijani su u drugoj polovini 1942. nastavili intenzivnu gradnju. Do polovine 1943. godine Talijani su sagradili 410 metara obale te postavili jednu dizalicu.<\/p>\n
Po zavr\u0161etku rata (1945.) obnavljaju se poru\u0161eni lu\u010dki kapaciteti i po\u010dinje gradnja luke Plo\u010de koja \u0107e trajati nekoliko desetlje\u0107a. Luka Plo\u010de i \u017eeljeznica prema unutra\u0161njosti\u00a0 pu\u0161teni su u rad ve\u0107 15.07.1945. god. te ovaj dan predstavlja po\u010detak rada luke Plo\u010de za javni promet. Ve\u0107 1946. godine luka je imala\u00a0 150.000 tona prometa. Do 1951. godine preko Plo\u010da se uvozilo \u017eito i ugljen, a izvozilo boksit i drvo, a kasnije se postupno pove\u0107ava promet proizvoda crne metalurgije, kemijskih proizvoda, ruda te proizvoda drvne i tekstilne industrije.<\/p>\n
Poduze\u0107e \u00abLuka i skladi\u0161ta\u00bb Plo\u010de po\u010dinju slu\u017ebeno poslovati 18. sije\u010dnja 1952. godine.<\/p>\n
Godine 1958. zapo\u010dela je izgradnja \u017eeljezni\u010dke pruge normalnog kolosijeka Sarajevo- Plo\u010de, koja je zavr\u0161ena 1966. godine sa dizel vu\u010dom, dok je elektrifikacija zavr\u0161ena 1969. god. Izgradnjom ove pruge ukupne duljine 193,5 km stekli su se uvjeti za po\u010detak pojavljivanja tranzitnog tereta iz\/za Ma\u0111arske, Austrije, Poljske i tada\u0161nje \u010cehoslova\u010dke<\/p>\n
U 1969. godini dolazi do integracije poduze\u0107a \u00abLuka Plo\u010de\u00bb i \u017dTP Sarajevo zbog podudaranja njihovih ciljeva, \u0161to je pridonijelo znatnom pove\u0107anju prometa . U godini integracije promet u luci Plo\u010de je bio 1.078.000 tona, a u 1977. ve\u0107 je 2.950.000 tona. Na tako brz rast prometa utjecao je ponajprije\u00a0 dinami\u010dan razvitak nekoliko velikih industrijskih kompanija u BiH posebice \u017deljezare Zenica,\u00a0 KHK Lukavac i tvornice \u201cAluminij\u201d Mostar te drvne i prera\u0111iva\u010dke industrije. Ova \u010dinjenica je zahtijevala i modernizaciju lu\u010dkih kapaciteta te je uslijedila intenzivna izgradnja lu\u010dkih skladi\u0161ta, terminala, silosa, obala te nabavka dizalica i ostale lu\u010dke mehanizacije. Najve\u0107i promet luka je ostvarivala krajem 80-ih godina pro\u0161log stolje\u0107a kada je preko luke pretovareno vi\u0161e od 4,5 milijuna tona raznih roba.<\/p>\n
Ratna zbivanja u Republici Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini u periodu 1991-1996 su imala za posljedicu razru\u0161enost gospodarstva i prekid \u017eeljezni\u010dkih i cestovnih komunikacija izme\u0111u mora i unutra\u0161njosti, te je luka tada radila sa 5-10 % svojih kapaciteta.<\/p>\n
Zavr\u0161etkom ratnih zbivanja a ne\u0161to kasnije i formiranjem Lu\u010dke uprave po\u010dinje obnova lu\u010dkih kapaciteta ali i obnova dijela gospodarstva u gravitacijskom podru\u010dju luke \u0161to se je odrazilo i na rast lu\u010dkog prometa tijekom svih posljednjih godina.<\/p>\n<\/div>\n
[\/et_pb_text][\/et_pb_column][\/et_pb_row][\/et_pb_section]<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Povijesni izvori govore da je zamisao o spajanju Bosne s morem nastala ve\u0107 polovicom 19. stolje\u0107a. Po\u010detak gradnje \u017eeljeznice u BiH po\u010dinje me\u0111utim tek za vrijeme Austrougarske monarhije 1878. kako bi povezala unutra\u0161njost s tada\u0161njom svojom provincijom Dalmacijom.\u00a0 Godine 1891. je zavr\u0161ena pruga do Metkovi\u0107a te su tada mogu\u0107nosti prijevoza prugom bile oko 600.000 tona […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"_et_pb_use_builder":"on","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"class_list":["post-3602","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.ppa.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/3602","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.ppa.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.ppa.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ppa.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.ppa.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=3602"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.ppa.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/3602\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3603,"href":"https:\/\/www.ppa.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/3602\/revisions\/3603"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.ppa.hr\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=3602"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}